Neodrživost ekonomskog modela EU

0
159
romanolil.net

DORA LEVAČIĆ / 01.04.2021.

Dostojanstveni rad jedan je od UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals) koje je EU potpisala 2015. godine. Istraživački tim s Talijanskog saveza za održivi razvoj (ASviS) pripremio je izvještaj o dostojanstvenom radu i održivom rastu za Europsku sindikalnu konfederaciju (ETUC) koji pokazuje da nijedna država u EU nema održiv i pravedan ekonomski model, kao i da Europska unija nije puno napredovala u ostvarivanju zadanog cilja podizanja kvalitete zaposlenja tijekom proteklog desetljeća, dok su neke države poput Grčke čak i nazadovale.

Izvještaj se temelji na tzv. indeksu dostojanstvenog rada, koji se temelji se na tri indikatora: prvi je ekonomsko blagostanje, što se odnosi na životni standard i pravednu raspodjelu bogatstva. Drugi indikator je kvaliteta zaposlenja, koji pokriva stopu ne/zaposlenosti, pristup kolektivnom pregovaranju i inkluzivnost tržišta rada za pojedine društvene skupine.

Treći indikator je ranjivost na tržištu rada, koji se odnosi na udio nesigurnih radnih mjesta. Izvještaj ETUC-a pokazuje da se ekonomsko blagostanje u EU pogoršalo od 2015., dok se situacija neznatno poboljšala na druga dva indikatora, kvaliteti zaposlenja i ranjivosti na tržištu rada. Autori izvještaja zaključuju da je razvojni model Europske unije neodrživ, nedovoljno inkluzivan, a nije ni usklađen s ekološkim ograničenjima.

Deset država članica na tzv. indeksu dostojanstvenog rada nalazi se ispod prosjeka EU iz 2010. godine – to se odnosi uglavnom na one države koje su bile najviše pogođene mjerama štednje nakon posljednje financijske krize: Grčku, Španjolsku, Cipar, Portugal, Italiju, ali i države poput Hrvatske, Poljske, Bugarske i Rumunjske.

Najbolje rezultate na indeksu imaju skandinavske države, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Francuska, Austrija, Slovenija i Luksemburg, ali nijedna od njih nije skupila dovoljno bodova na indeksu da bi ušla u dvije gornje kategorije, što znači da se ekonomski model nijedne europske države ne može smatrati dostojnim i održivim. Što se tiče rezultata na pojedinim dimenzijama indeksa, situacija je slična: pri dnu se nalaze Bugarska, Rumunjska, Latvija i Španjolska, a najbolje rezultate su postigle Francuska, Belgija i Nizozemska.

Na dimenziji kvalitete zaposlenja najlošije stoje Grčka, Irska, Italija i Rumunjska, a na vrhu su Nizozemska, Švedska, Austrija i Danska. Na dimenziji ranjivosti na tržištu rada najbolje stoje Danska, Švedska, Luksemburg i Nizozemska, a najlošije Rumunjska, Grčka, Italija i Bugarska (kojima se u skupini s najlošijim rezultatima pridružila i Hrvatska).

Indeks pokazuje i kako BDP ima malo veze s dostojanstvenim radom, odnosno da s rastom BDP-a ne dolazi do automatskog poboljšanja radnih uvjeta i plaća. Dobar primjer za to je Irska, koja posljednjih godina bilježi velik rast BDP-a, ali ima loše rezultate na indeksu dostojanstvenog rada jer se, kako piše ETUC, taj rast temelji na ekstremno niskom oporezivanju korporacija i niskim izdacima za socijalnu zaštitu.

Liina Carr, konfederalna tajnica ETUC-a, izjavila je povodom objave izvještaja da EU mora temeljno promisliti svoju ekonomsku politiku i dati prioritet dostojanstvenom radu kao što je obećala. Međutim, budući da države članice nisu obavezane ostvariti Ciljeve za održivi razvoj, (ni)malo je vjerojatno da će se putem tog instrumenta to i dogoditi do planiranog roka (2030. godine).