PITAMO OTVORENO: Da li učenici iz romske zajednice u BiH imaju osnovne uslove za školovanje?

Dešavanja u mjestu Malo Čajno kod Visokog samo su još jedan pokazatelj da Romi nemaju iste mogućnosti kao drugi građani BiH. Ovaj problemom svakako treba biti predmet kojim bi se trebale baviti i viši nivoi vlasti, međunarodne organizacije, pa i samo društvo, jer je činjenica da smo svjedoci eklatantnog primjera diskriminacije

OŠ “Musa Ćazim Ćatić”, Visoko (Foto: facebook stranica škole)

Osim problema koje je romskoj populaciji donijela pandemija koronavirusa, početak nove školske godine donio je nove izazove i za djecu širom BiH, obzirom da mnogi nisu imali adekvatne uslove za praćenje online nastave.

Takvu situaciju zabilježili smo u OŠ „Musa Ćazim Ćatić“ u mjestu Malo Čajno kod Visokog, koju pohađa 50 romske djece od 1. do 9. razreda.

Jasmin Pandžić, povjerenik sela Malo Čajno u Mjesnoj zajednici „Gračanica,“ medijator, volonter koji radi na poboljšanju obrazovanja djece i predstavnik Roma, ukazao je na tešku situaciju u kojoj se romska djeca trenutno nalaze, i apelovao na skoro rješavanje problema, uime svih roditelja.

-Škola pomaže koliko može, ali ne može pokriti sve što je nama potrebno. Tražio sam sastanak sa direktoricom škole da obrazložimo probleme i pokušamo naći rješenje za djecu koja nisu u mogućnosti da prate nastavu – rekao je Pandžić.

POMOĆ NE STIŽE SVAKOM DJETETU

Kako i sam ima dijete u 6. razredu, ovaj nezaposleni, demobilisani borac sada se suočava s problemom kupovine knjiga.

Roditelji sada zbog ove situacije ne mogu ulaziti u školu, pa postoji platforma na kojoj piše šta je potrebno od udžbenika. Ako nemamo platformu, kako da dođemo do informacija, i zašto nam škola ne omogući uslove? Neka će djeca dobiti udžbenike, neka neće. Moje dijete je dobilo dvije knjige od škole, ostalih 10 moram kupiti ja, a udžbenici su od 11 do 15 KM. Kako ćemo omogućiti djeci da se svi ravnopravno školuju – pita se Pandžić, i dodaje da postoje romske porodice koje imaju i po troje djece koju školuju, a iz porodice niko ne radi.

Naglasio je da je poslan mail nadležnom ministarstvu, koje je onda stupilo u kontakt sa školom.

Škola je rekla da pomaže ugroženu djecu, u skladu s mogućnostima. Međutim, ne stiže pomoć svoj djeci, iako djeca žele da se školuju. Ne znam kome da se obratimo – kazao je Pandžić.

ODGOVOR ŠKOLE

Amra Pajt, direktorica ove osnovne škole, negirala je navedene probleme, tvrdeći da škola ne dijeli djecu po nacionalnoj pripadnosti, te da je kriza izazvana pandemijom negativno utjecala na sve učenike, ekonomski, socijalno, psihofizički bez obzira kojoj nacionalnosti pripadaju.

Podsjetila je da su učenici 1. i 2. razreda u prošloj školskoj godini dobili tablete od Romskog udruženja „Romalen“ Kakanj, u čijoj podjeli škola nije učestvovala niti odlučivala koja grupa djece će dobiti donaciju.

Početkom ove školske godine svi učenici romske populacije su dobili od istog udruženja besplatan pribor i ruksake za školu, te učenici 1. razreda 100 KM da roditelji kupe odjevne predmete za djecu da ih mogu poslati u školu – navodi se, između ostalog, u saopćenju škole.

Pajt je naglasila da je Uprava i pedagoška služba škole u suradnji sa učiteljima i razrednicima odjeljenja po proglašenju pandemije tražila informacije o tome koji učenici imaju problema sa pristupom internetu i nedostatkom tehničke opreme, te da su od BH Telecoma učenici dobili internet na svoje brojeve telefona ili su im uručeni novi brojevi telefona sa pristupom internetu, jer su već posjedovali telefon, ali bez mobilnog broja.

Na tom spisku se našlo 24 učenika od koga je bilo 11 učenika romske nacionalnosti.  Sa uposlenicima BH Telecoma smo bili u kontaktu i otklanjali nedostatke i trudili se da uključimo učenike koji su se pojavljivali da imaju poteškoća – kazala je Pajt.

Napomenula je da je politika škole da se svim učenicima obezbijede jednaki uslovi za školovanje, ali da škola nema vlastita sredstva da to obezbijedi.

Pokušavamo preko Vijeća roditelja, Vijeća učenika, nevladinih organizacija koliko toliko ublažiti socijalnu razliku naših učenika. Učenici koji su identificirani u stanju potrebe na početku školske godine dobiju udžbenike koje je škola nabavila uz pomoć Ministarsta, među kojima su na prvom mjestu učenici romske populacije – dodala je Pajt.

Zaključila je da škola u ovoj školskoj godini nema zabilježen niti jedan slučaj napuštanja, ili ispisa djece zbog nedostatka uslova za praćenje nastave jer djeca namaju knjige ili pristup internetu.

RESORNO MINISTARSTVO TRAŽILO INFORMACIJU

Iz Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona kazali su za Udar da su od JU OŠ „Musa Ćazim Ćatić“ tražili informaciju s detaljnim obrazloženjem na predstavljenu situaciju kako bi stekli uvid u postupanje i aktivnosti škole na prevazilaženju poteškoća u realizaciji nastave na daljinu.

Navedena škola je Ministarstvu dostavila izjašnjenje putem kojeg nas izvještava o načinu organizacije i realizacije konsultativne nastave uz primjenu informaciono-komunikacijskih tehnologija u školskoj 2019/2020. godini, gdje je za učenike od IV do IX razreda konsultativna nastava organizovana uz upotrebu platforme Microsoft Teams u kojoj je redovno sudjelovao 31 učenik romske nacionalnosti – kazali su nam.

U izjašnjenju se dalje navodi da je škola pokušala osigurati za sve učenike, uključujuće i učenike romske nacionalnosti, u skladu sa raspoloživim mogućnostima, uvjete za redovno praćenje nastave (donacija laptopa, tableta, telefonskih brojeva, besplatan pristup internetu koji je omogućio BH Telecom…).

Također, navedena škola je od početka školske 2020/2021. godine organizirala nastavu prema Uputstvu o organizaciji odgojno-obrazovnog procesa u osnovnim i srednjim školama na području Zeničko-dobojskog kantona u školskoj 2020/2021. godini (akt broj: 10-34-14233/20, od 27.08.2020. godine) kojim je predviđeno da se učenici sukcesivno uvode u nastavni proces. Za vrijeme praćenja nastave putem platforme Microsoft Teams nastavno osoblje šalje zadatke za rad učenika koji prate nastavu na daljinu. Ukoliko neki od učenika nije pristupio platformi, rositelji se kontaktiraju, te se nastoje zajednički prevazići sve poteškkoće – rekli su iz Ministarstva.

NIZ AKTIVNOSTI

Dodali su da će i u ovoj školskoj godini za učenike koji nemaju tehničku opremu praćenje nastave na daljinu, kao i u prethodnoj, osigurati poseban model komuniciranja sa školom tj. nastavnikom na način da se edukativni materijali sa jasnim uputama od strane nastavnika dostavljaju učenicima na sedmičnom nivou, u printanoj formi ili putem postavke na oglasno mjesto ili drugo vidno mjesto u objektu škole.

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona je od momenta pojave i širenja corona virusa (Covid-19) pokrenulo niz aktivnosti koje su usmjerene i na nastvak saradnje sa različitim domaćim i stranim, vladinim i nevladinim organizacijama u domenu osiguravanja i nabavke informaciono-komunikacijske opreme za škole na području Zeničko-dobojskog kantona, kako bi se osigurali, za sve učenike, uvjeti za elektronsko komuniciranje – kazali su, te dodali da je, shodno tome, resorno Ministarstvo poduzelo aktivnosti u cilju osiguravanja jedinstvene platforme za učenje na daljinu za osnovne i srednje škole na području Zeničko-dobojskog kantona.

Naglasili su da ovo ministarstvo sistemski i kontinuirano radi na unapređenju odgoja i obrazovanja Roma, a posebno u saradnji sa Asocijacijom za razvoj Leda i Caritasom Švicarske, tako da se i u narednom periodu nastavlja sa realizacijom aktivnosti koje su u najboljem interesu svakog djeteta, koristeći raspoložive resurse i mogućnosti.

UČENICI SE VRATILI U KLUPE

Iz Centra za socijalni rad Visoko za Udar su kazali da OŠ „Musa Ćazim Ćatić“ ukupno pohađa 50 učenika romske populacije od 1. do 9. razreda, te da se u ovoj školskoj godini nastava odvija u učionicama i da djeca nemaju potrebu za online nastavom.

U školskoj 2019/2020. godini, po izjavi direktorice, učenici 1. i 2. razreda su dobili tablete, kao i dodatno još četiri učenika iz starijih razreda, te im je svima omogućen pristup internet konekciji kako bi nastavu pratili online. Početkom ove školske godine škola je na raspolaganju imala određeni broj udžbenika koje je ravnomjerno rasporedila na svu djecu. Također, direktorica navodi da su svi učenici romske populacije od 1. do 9. razreda dobili ruksake i školski pribor te su roditelji učenika koji su upisani u 1. razred dobili i novčana sredstva u iznosu od po 100 KM za opremanje djece za polazak u školu – saopćili su.

Predstavnica MZ Gračanica navela je da stanovnici Malog Čajna nisu izdvojeni niti iz jednog projekta koji se realizuje od strane savjeta MZ, te da se njima nastoji i više pomoći.

Izjavila je da ih je većina zaposleno u JKP Visoko , pilani „Secom“ Visoko, bave se prikupljanjem i prodajom sekundarnih sirovina, i sl., te da na taj način imaju osigurana sredstva za izdržavanje.

Predstavnik Roma izjavljuje da roditelji nisu u mogućnosti obezbijediti sve udžbenike za pohađanje nastave. Uvidom u evidenciju Centra, porodice romske populacije su uvedene u određena prava koja propisuje Zakon o socijalnoj zaštiti Zeničko-dobojskog kantona kao što je pravo na dječiji doplatak, pravo na jednokratnu/povremenu novčanu pomoć, nematerijalna davanja i sl. –  pojasnili su iz Centra za socijalni rad.

DJECA ISPAŠTAJU

Bez obzira na to ko je kriv za ovakvu situaciju, roditelji, obrazovne ustanove, ili generalno sistem, činjenica je da djeca ispaštaju i da u svojim rukama nemaju osnovna sredstva za rad i učenje.

Žalosno je da đaci iz romske zajednice u konačnici nemaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci drugih nacionalnosti, a ovo vjerovatno nije izolovan slučaj, već primjer nečega što se dešava širom BiH.

Bez jednakih šansi za kvalitetno obrazovanje teško je očekivati da Romi i kasnije imaju jednake mogućnosti za rad i normalan život. Stoga je neophodno romskoj djeci omogućiti knjige, ali i tehnologiju koja je danas postala sastavni dio obrazovnog procesa.

Činjenica je da su brojni Romi i dalje diskriminisani u BiH, između ostalog i u obrazovnom procesu. Te činjenice se navode i u brojnim izvještajima nevladinih organizacija i međunarodnih institucija o kojima je Udar pisao u proteklom periodu.

Dešavanja u mjestu Malo Čajno kod Visokog samo su još jedan pokazatelj da Romi nemaju iste mogućnosti kao drugi građani BiH. Ovaj problemom svakako treba biti predmet kojim bi se trebale baviti i viši nivoi vlasti, međunarodne organizacije, pa i samo društvo, jer je činjenica da smo svjedoci eklatantnog primjera diskriminacije.

(portal-udar.net)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *