Bez konkretnog rješenja, biće upitna egzistencija marginalizovanih grupa

Za skoro sve građane romske populacije na ovom područiju (i šire), najveći problem se ogleda u tome kako prehraniti porodice. Najveći broj Roma bavio se sakupljanjem sekundardnih sirovina ili trgovinom, prodajom artikala na lokalnim pijacama

Naselje Prutače (Foto: Udar arhiva)

Do trenutka pisanja ovog teksta, u Brčko distriktu nije zabiježen nijedan slučaj zaraze korona virusom u romskim zajednicama. Iako zaraženih nema, postoje problemi prouzrokovani mjerama zaštite od korona virusa, koji do danas Rome u Distriktu dovode na novi nivo siromaštva.

Glavni problem s kojim se romska zajednica u Brčko distriktu sureće je pitanje kako prehraniti porodicu.

Pandemija virusa COVID-19 nikoga nije ostavila ravnodušnim. Romska naselja su uglavnom  zbijena, gdje se socijalna distanca, koja je jedan od ključnih faktora za suzbijanje širenja pandemije, ne može održati.


Foto: Udar arhiva

U svim tim naseljima obitelji žive u teškim uslovima. Nerijetko bude da pet članova dijele samo jednu, ili dvije sobe. Infrastruktura je loša, pristup pitkoj tekućoj vodi i kanalizacijskim sistemima je slab, što dovodi do toga da se ponekad samo pranje ruku čini luksuzom za mnoge. Ovo su idealni uvjeti za širenje zaraznog koronavirusa.

Za skoro sve građane romske populacije na ovom područiju (i šire), najveći problem se ogleda u tome kako prehraniti porodice. Najveći broj Roma bavio se sakupljanjem sekundardnih sirovina ili trgovinom, prodajom artikala na lokalnim pijacama.

Početak mjera prevencije od zaraze korona virusom, značio je i prestanak obezbjeđivanja prihoda. Da nije bilo odgovornih građana i nevladinih organizacija koje rade za dobrobit ove zajednice, lako se mogla desiti humanitarna katastrofa.

Od samog početka, prepoznajući značaj podrške zajednicama u vidu prehrambenih i higijenskih paketa, Omladinski centar „Vermont“, kontinuirano pruža podršku i mapira ove potrebe kako bi svojim sugrađanima pružili pomoć.

Ševketa Ahmetović živi u romskom naselju Brod. Zajedno sa suprigom, radila je na terenu i skupljala sekundarne sirovine u Mostaru, gdje kaže da su cijene mnogo povoljnije i da je lakše sakupiti sirovine koje mogu prodati.
U proteklih mjesec dana, kaže da je posao potpuno stao i da se sada  žestoko bore da prehrane troje djece.

Bez konkretnog rješenja, biće upitna egzistencija marginalizovanih grupa

Za porodicu Ahmetović veliki problem predstavlja i online nastava. Djeca ne uspijevaju da prate nastavu i da rade domaću zadaću, jer nemaju mobilni telefon i internet kako bi bili uključeni u proces online nastave.

Živjeti u kući koja ima samo dvije sobe sa jos 15 članova porodice, izgleda nezamislivo samo od sebe. Ono što je nekima nezamislivo, za porodicu Salihović iz Brčkog je realnost.

Alma Salihović je majka šestero djece koja zajedno sa mužem i njegovom porodicom živi u nehumanim uslovima. Struja im je isključena prošle godine zbog neplaćanja dugova, a kuća u kojoj žive ima samo dvije sobe.
Proteklih godina niko u porodici nije bio zaposlen, a kako Alma kaže i ono što su uspjeli da zarađuju sakupljanjem sekundarnih sirovina, sada je nemoguće.

U proteklih mjesec dana dobili su dva prehrambena paketa, ali je Alma svjesna da će to kratko trajati.

Porodici Salihović najveći problem predstavlja briga o bebi koja ima 4 mjeseca. Dječiji dodatak koji dobija za djecu većinom ide u kupovinu sredstava za brigu o bebi i na lijekove koje koristi suprugova majka koja je nedavno imala moždani udar i ostala nepokretna.

Rad na dnevnici je trenutno skoro pa nemoguć. Stanovništvo strahuje od zaraze, a ljudi koji su porodicu prehranjivali radom na dnevnicu, sada ostaju bez posla ma kakav on bio.

Izudin Račić
 je samohrani otac koji cijeli život radi na dnevnicu i da tako prehranjuje svoju kćerku.

Izudina Račić (Foto: Udar)

Živim od dnevnice, ali sad je i to stalo. Otkako je krenulo ovo sa koronom ljudi ne smiju da zovu, nemam gdje da radim. Kćerka i ja živimo od njenog dječijeg dodatka, imamo nešto malo njive i tu mi pomaže. I taj dodatak je malo za nas dvoje, ali se snalazimo – govori Izudin.

Ako govorimo potpuno otvoreno, treba reći da su mnoge porodice već na rubu egzistencije. Hrane ponestaje i po svemu sudeći, bez stalnog izvora novčanih prihoda neće je moći ni priuštiti. Humanitarni paketi koje dobijaju kratkoročno su riješenje.

Foto: Udar arhiva

Bez konkretnog rješenja, biće upitna egzistencija marginalizovanih grupa. Ovo nam je svima znak, ali i upozorenje da romske zajednice treba ojačati. U budućnosti nas sigurno očekuju i druge krize na koje treba odgovoriti. A do tada, moramo biti spremni, odlučni i dovoljno snažni da sačuvamo naše zajednice.

(portal-udar.net)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *