ZNAJU LI NADLEŽNI ŠTA RADE: Koji misteriozni epidemiolozi su odobrili ublažavanje mjera?

                                                                                         FOTO: adi kebo/zurnal.info
Piše: Branka Mrkić-Radević

Prvi slučaj zaraze virusom Covid-19 u Bosni i Hercegovini potvrđen je 5. marta. Dvadeset i petog aprila u Federaciji BiH još uvijek se raspravlja o putu pacijenta kroz zdravstveni sistem. 

Prvo su nam govorili da ne treba paničiti i da su masovna testiranja nepotrebna. Mjesec dana kasnije uvjeravaju nas da su masovna testiranja jako korisna i da tek što nisu otpočela. 

Respiratore smo navodno kupili ali nam još uvijek nisu stigli. 

Federalna vlada donijela je niz mjera koje su trebale olakšati oporavak i opstanak i malim privatnim firmama. U praksi, rezultati su mizerni. Penzionerima i povratnicima je obećana sigurnost, a zatim je izostalo usklađivanje penzija a odbijeni su i amandmani na “korona zakon” kojima je predlagano izdvajanje novca za povratnike u RS.

KO SU SOLAKOVI EPIDEMIOLOZI

Ovakva lutanja daju dovoljno osnova za preispitivanje odluka koje donose nadležni. Pa odluka o iznenadnom i drastičnom ublažavanju mjera u Federaciji BiH. Znaju li nadležni zaista šta rade?

U petak, 24. aprila ukinut je policijski sat, karantin na granicama, a omogućeno je i ograničeno kretanje mlađima od 18 i starijima od 65 godina. Najavljuje se otvaranje trgovina, frizerskih i kozmetičkih salona, pa čak i ugostiteljskih objekata. Odmah nakon toga, Štab Civilne zaštite KS van snage je stavio odluku o skraćenom radnom vremenu trgovina kojima nije bio zabranjen rad. Ova odluka potpuno je zanemarila problem nedostatka prevoza sa kojima se susreću trgovci. Tako će umjesto u 18.30 sada kući pješačiti u 22 časa, ukoliko nemaju automobil.

Samo dan ranije prijetilo se pooštravanjem mjera i sankcionisanjem, te upozoravalo kako pandemija nije pod kontrolom. Ni 24 časa kasnije sa blagonaklonošću se gleda na redove za ramazanske somune pred pekarama. Slično kao su što vlasti u RS-u prošle sedmice zatvarale oči na okupljanja u crkvama i vjernike koji se pričešćuju iz iste kašičice.

Problem sa mjerama u BiH je taj što u velikom broju slučajeva nije jasno ko tačno stoji iza njih, imenom i prezimenom, na osnovu kojih parametara su donesene a zatim i ukinute.

– Sa epidemiolozima smo dogovorili ukidanje policijskog sata – rekao je Fahrudin Solak, načelnik Federalnog štaba civilne zaštite.

– Nismo učestvovali u odluci o ukidanju policijskog sata i smatramo je preuranjenom – reagovao je savjetnik ministra zdravstva Goran Čerkez.

O tome, rekao je, nisu raspravljali ni federalni epidemiolog Sanjin Musa, ni direktor Zavoda za javno zdravstvo Davor Pehar. Ko su onda Solakovi epidemiolozi?

KO ĆE SNOSITI ODGOVORNOST

I u kriznim situacijama se dokazuje koliko je BiH podijeljena država. Odluka o prestanku obaveze karantina na granicama donesena je bez ikakvih konsultacija međuentitetskih vlasti i kriznih štabova. 

Vlasti RS-a već su upozorile da će se na graničnim prelazima očito primjenjivati različite mjere, jer u tom entitetu obaveza karantina još uvijek nije ukinuta. Koja pravila će vrijediti za one koji imaju mjesto prebivališta u jednom a ulaze na granici drugog entiteta? Ko će pratiti i kako te građane, kojim pravilima će oni podlijegati? Mjere poput ove koje se tiču državnih granica morale su biti donijete u saradnji entiteta. A da nije zauzet pričom o migrantima njima bi se trebao pozabaviti i državni ministar sigurnosti.

Ni ostale mjere koje su uvođene nisu bile jasno obrazložene. Nakon što je Ustavni sud BiH odlučio da se zabranom kretanja mlađima od 18 i starijima od 65 krše ljudska prava, postavlja se pitanje odgovornosti donošenja diskriminirajućih odluka. Da li će i ko odgovarati za njih ukoliko one generišu sudske sporove?

Uznemirujuća je i informacija Udruženja dijabetičara djece i omladine KS o porastu broja djece oboljele od dijabetesa u periodu zabrane kretanja. Dr. Midhat Mujić, pedijatar, subspecijalista dijabetolog, rekao je da je primijetan porast broja slučajeva i pripisao to i samoizolaciji. O tome se dosad nije oglasilo nijedno ministarstvo zdravstva. Da li je bilo realno da se ovakve mjere donose bez širih konsultacija sa medicinskim radnicima?

Građani koji su doputovali iz inostranstva i koji borave u privremenom karantinu na različitim lokacijama ne znaju ni koliko će tu ostati i kada će biti testirani. U studentskom domu na Bjelavama u Sarajevu morali su se samoorganizivati kako bi bili testirani. Dopisivali su se u grupama na društvenim mrežama, pravili spiskove ko je, kada i odakle došao, a zatim sami zvali dom zdravlja tražeći testiranje. Izostala je koordinacija između Federalnog ministarstva zdravstva koje je potpisalo rješenja o boravku u izolaciji i domova zdravlja.

– Praktično smo molili da dođu da nas testiraju. U Sarajevo sam stigao 9. aprila, narednih 12 dana niko mi se nije ni obratio

– ispričao je za Žurnal jedan od građana koji tu boravi.

Iako su mjere u vrijeme pandemije neophodne, način na koje se one donose i ukidaju, transparentnost vlasti u obrazlaganju zašto su donesene ili ukinute je izostala. Pres konferencije se često svode na uopštene konstatacije bez konkretnih odgovora. Na pitanja ko su ljudi koji stoje iza odluka, koliko je tu ljekara, epidemiologa, stručnjaka, najčešće uslijedi odgovor da je struka prisutna i da ne treba brinuti. Da li se sada sa sigurnošću može tvrditi da iznenadno i drastično ublažavanje mjera neće imati negativne posljedice? Da li su ove odluke donesene nakon detaljnih analiza i procjena o njihovom učinku?

Većina evropskih zemalja “žrtvovala” je praznične dane tokom Uskrsa, znajući da su porodična okupljanja veliki rizik za novu eskalaciju zaraze. Ukidanje policijskog sata baš na prvi dan ramazana zvuči kao poziv na zajedničke iftare. A još prošli vikend u očima ministara policije i članova kriznog štaba bili smo neodgovornomi građani koje je trebalo uhoditi i kažnjavati po okolnim izletištima.

(zurnal.info) 

Web development Promotim d.o.o. Sarajevo

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *