Pandemije Covid-19 kao povod za dodatne mjere zaštite od nasilja nad ženama

Nasilje nad ženama i djevojčicama, kao i nasilje u porodici, ima tendenciju porasta u vremenima krize i da novi podaci ukazuju na alarmantan porast u broju prijavljenih slučajeva određenih oblika ovih vrsta nasilja širom BiH ali i svijeta

Foto: Ilustracija

U vremenu pandemije Covid-19, Komitet članica Konvencije Savjeta Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) je donio deklaraciju o primjeni Konvencije tokom pandemije virusa COVID-19.

Dodatak deklaracije je objavljen  20. aprila 2020. godine  u Strasburgu. Ona je važna u ovom momentu, jer daje i prijedloge za moguće akcije i mjere koje se mogu poduzeti tokom COVID-19 pandemije u vezi sa odabranim odredbama Istanbulske konvencije sa ciljem prevencije nasilja i zaštite žrtava nasilja.

Nasilje nad ženama i djevojčicama, kao i nasilje u porodici, ima tendenciju porasta u vremenima krize i da novi podaci ukazuju na alarmantan porast u broju prijavljenih slučajeva određenih oblika ovih vrsta nasilja širom BiH ali i svijeta.

Prema istraživanju Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), polovina žena u BiH (48%) doživjele neki oblik nasilja od svoje petnaeste godine, uključujući i nasilje od strane intimnog partnera – uhođenje ili seksualno uznemiravanje.

Dok se mjere zaštite u vremenu pandemije provode u cilju očuvanja zdravlja odnose na zabrane kretanja i ostajanje kod kuće, za jedan dio našeg društva to predstavlja dodatni rizik od nasilja.

U protekloj godini smo svjedočili izvještavanju brojnih medija u BiH da su mnogi slučajevi nasilja imali smrtan ishod.

U bh. entitetu Republika Srpska (RS) u prvih jedanaest mjeseci 2019. godine četiri žene su ubijene kao posljedica nasilja u porodici. Dok je na području Federacije BiH, zaključno s 1. oktobrom, evidentirano pet slučajeva ubistava žena.

Iako u BiH postoji zakonski okvir, organizacije koje se bave pružanjem pomoći žrtvama smatraju da se zakoni o nasilju nad ženama ne provode adekvatno, posebno u oblasti sankcionisanja počinilaca.

“Stručnjaci kažu da se nasilje u porodici, u praksi, u oba entiteta češće tretira kao prekršaj, a ne kao zločin, što ukazuje na percepciju policijskih službenika, tužilaca i sudova da nasilje nije ozbiljan problem”, navodi se u istraživanju  OSCE-a.

Svjesni da je takav rizik naročito visok za žene i djevojčice koje pripadaju marginalizovanim grupama i/ili ženama i djevojčicama u riziku od višestruke diskriminacije, kao što su, na primjer, Romkinje, žene sa invaliditetom, žene starije životne dobi itd. Nakon konsultacija i dobivanja stručnog mišljenja Grupe ekspertkinja/eksperata o aktivnostima protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici (GREVIO) donesen je aneks dekleracije Istanbulska konvencije.

Cijeli tekst možete naći u dokumentu ispod:

Istanbulska-konvencija

(portal-udar.net)

IZVOR A.M.
Evropske romske novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *