Mijatović: Nastavljeno svakodnevno kršenje prava Roma u Evropi

Tokom 2019. godine, Mijatović se u više navrata bavila problemima u vezi s pravima pripadnika nacionalnih manjina. U razmjeni mišljenja sa Savjetodavnim komitetom za okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, komesarka je istakla svoj rad koji se odnosi na upotrebu jezika i jezičnih prava osoba koje pripadaju manjinama, ljudska prava Roma, tranzicijsku pravdu i školsku segregaciju

Dunja Mijatović, Foto: CoE

Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović objavila je svoj godišnji izvještaj o aktivnostima za 2019. godinu. Izvještaj pruža opću sliku glavnih problema, izazova i prilika s kojima se evropske zemlje suočavaju na polju ljudskih prava.

Slika koju dobivam iz svog rada je Evropa koja ide ukrug, nesigurna kada je u pitanju njen smjer i obaveze iz oblasti ljudskih prava s kojima su se države članice dobrovoljno složile – kazala je Mijatović, i dodala da trenutna pandemija virusa COVID-19 pogoršava dugogodišnje probleme i naglašava slabosti evropskog sistema zaštite ljudskih prava.

Komesarka primjećuje da je i u 2019. godini, kao i prethodnih godina, na čitavom kontinentu bilo više izazova u standardima i načelima ljudskih prava. U nekim slučajevima se povećalo neprijateljstvo prema ljudskim pravima kao univerzalnim, nedjeljivim, i pravno obvezujućim, što je potaknulo štetnu priču koja ugrožava načela i standarde na kojima je građena Evropa posljednjih sedam desetljeća.

U 2019. godini aktivnosti komesarke koje se odnose na prava Roma i Putnika bila su fokusirana na potrebu da se značajno pojačaju napori u borbi protiv rasizma i diskriminacije protiv njih.

Komesarka je u martu održala uvodni govor na konferenciji („Stvaranje povjerenja kroz otkrivanje i prepoznavanje istine: napredovanje u prepoznavanju i otklanjanju anticiganizma“) koju su zajednički organizovali tadašnja članica evropskog parlamenta Soraya Post (Švedska), Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i nekoliko nevladinih organizacija u sklopu godišnje sedmice Roma u Evropskom parlamentu, s ciljem da se poduzmu napori za napredovanje u borbi protiv anticiganizma na nivou EU i država članica putem procesa istine i pomirenja.

Komesarka je naglasila kontinuitet između prošlih i sadašnjih kršenja ljudskih prava nad Romima i potrebu da se ovaj začarani krug prekine. Ukazala je i na važnu ulogu koju procesi istine i pomirenja mogu igrati u ispravljanju nepravdi u prošlosti i promociji pomirenja, uključujući i romsku historiju.

Ona je ponovo pozvala na više djelovanja u borbi protiv anticiganizma u komentaru o ljudskim pravima objavljenom u aprilu („Evropske države moraju pokazati odlučnost za trajnu i konkretnu promjenu za Rome“), povodom Međunarodnog dana Roma. Naglasila je da je nedostatak značajne i trajne promjene u svakodnevnom životu Roma širom Evrope uglavnom posljedica nedovoljne predanosti borbi protiv rasizma i diskriminacije nad njima, te da je anticiganizam temelj za trajno kršenje ljudskih prava s kojima su suočeni.

Pozvala je države članice da značajno pojačaju djelovanje i dala spisak konkretnih mjera koje bi se trebale provoditi, od jačanja kapaciteta tijela za ravnopravnost u borbi s diskriminacijom nad Romima, do učinkovitijih politika desegregacije u područjima poput obrazovanja, stanovanja i zdravstva.

Komesarka je 1. avgusta objavila komentar u OpenDemocracy pod nazivom „Izvlačenje ispravnih pouka iz romskog holokausta“, uoči 75. obilježavanja genocida počinjenog nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Naglasila je važnost ove komemoracije s obzirom na prevladavajuću klimu odbacivanja i tinjajućeg nasilja nad Romima, koje često ima oblik neprijateljskih demonstracija i kolektivnih napada na Rome. Pozvala je na odgovorniju političku raspravu i naglasila da se Romi ne smiju koristiti kao žrtveni jarčevi kako bi se dobili glasovi ili odvratila pažnja ljudi od drugih pitanja. Također je apelirala na vlasti da pojačaju mjere u polju obrazovanja i stambenog zbrinjavanja, te je ponovo preporučila uspostavljanje komisija za istinu i pomirenje.

Prava nacionalnih manjina

Tokom 2019. godine, Mijatović se u više navrata bavila problemima u vezi s pravima pripadnika nacionalnih manjina. U razmjeni mišljenja sa Savjetodavnim komitetom za okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, komesarka je istakla svoj rad koji se odnosi na upotrebu jezika i jezičnih prava osoba koje pripadaju manjinama, ljudska prava Roma, tranzicijsku pravdu i školsku segregaciju.

O izazovima s kojima se suočavaju pripadnici nacionalnih manjina, uključujući Rome, također se raspravljalo na okruglom stolu održanom u junu.

Komesarka je 29. oktobra objavila komentar o jezičnim zakonima i politikama, u kojem je naglasila potrebu da se oni pažljivo izbalansiraju s ciljem prilagodbe različitosti, zaštite manjinskih prava i sprečavanja napetosti u društvu. Pozivajući se posebno na zakone i politike usmjerene na jačanje službenog jezika, naglasila je da, iako su to legitimni ciljevi državne politike, oni se ne smiju slijediti na štetu prava onih koji govore drugim jezicima, posebno onih koji pripadaju nacionalnim manjinama.

Pozvala je na više djelovanja u borbi protiv diskriminacije na temelju etničkog ili nacionalnog porijekla i jezika, te na korištenje poticaja umjesto sankcija tokom provedbe zakona i politika usmjerenih na jačanje službenog jezika. Komesarka je također pozvala države da promovišu višejezično obrazovanje kao alat za jačanje socijalne kohezije i sprečavanje budućih sukoba.

U izvještaju objavljeni detalji o posjeti BiH

Mijatović je posjetila Bosnu i Hercegovinu u decembru prošle godine, fokusirajući se na ljudska prava izbjeglica i migranata, uključujući tražitelje azila.

Njena posjeta je započela u Unsko-sanskom kantonu gdje je posjetila improvizirani migrantski kamp „Vučjak“ i privremene prihvatne centre „Bira“ i „Sedra“ u Bihaću i Cazinu. Posjetila je i prihvatni centar „Ušivak“ u Kantonu Sarajevo.

Izrazivši ozbiljnu zabrinutost zbog neljudskih životnih uslova u „Vučjaku“, Mijatović je pozvala vlasti da odmah zatvore kamp. Iako su uslovi u prihvatnom centru „Bira“, u kojem je smješteno oko 1800 ljudi, uključujući 300 maloljetnika bez pratnje, bili bolji od „Vučjaka“, oni su i dalje bili ispod standardnog nivoa.

Komesarka je naglasila važnost da državne vlasti osiguraju adekvatne prihvatne kapacitete u cijeloj zemlji, a također je naglasila potrebu za više humanitarne pomoći i pristupa registraciji u Unsko-sanskom kantonu, gdje je stizalo mnogo migranata i azilanata.

Pozvala je vlasti da usvoje dugoročne mjere kako bi se riješili strukturni nedostaci koji otežavaju pristup migranata procedurama azila i zaštiti.

Također je napomenula da su nakon njene posjete vlasti preselile migrante iz „Vučjaka“ i zatvorili kamp.

1 Comment

  1. Totic Miroljub Reply

    Jako mi je drago da neko barem sagleda da mi cigani imamo velike probleme u sarbiji diskriminacija nezaposlenost koja vlada medju romima omalovazavanje zivimo u dosta losim uslovima borba svakog dana za prezivljavljanje ima toga dosta prvi put da neko iznosi nase probleme kakvi jes i jos gori hteo bih da se zahvalim gospodji na pravilnom rasudjivanju problema za koje mi osecamo na nasoj kozi u srbiji hvala vam na vasoj podrsci Miroljub Totic ul savska 47Paracin 35250

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *