Amnesty International: Romi u BiH ne mogu ostvariti svoja prava

Kada je riječ o diskriminaciji, navodi se i da vlasti nisu uspjele provesti višestruke presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koji su utvrdili da je aranžman o podjeli vlasti određen ustavom diskriminirajući, jer se ljudi koji ne pripadaju nekom od konstitutivnih naroda ne mogu kandidirati za pojedine pozicije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti

Foto: Ilustracija

Romi u Bosni i Hercegovini se i dalje suočavaju sa sistemskim preprekama u obrazovanju, stanovanju, zdravstvenim uslugama i zapošljavanju.

Ovo se, između ostalog, navodi u danas objavljenom izvještaju organizacije Amnesty International “Ljudska prava u Evropi” za 2019. godinu.

“Nemogućnost prijave stalnog prebivališta ostala je nepremostiva prepreka mnogim Romima u pristupu osnovnim pravima i uslugama, od kojih mnogi zahtijevaju pravni dokaz prebivališta”, navodi se u dijelu izvještaja koji se odnosi na BiH.

Kada je riječ o diskriminaciji, navodi se i da vlasti nisu uspjele provesti višestruke presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH koji su utvrdili da je aranžman o podjeli vlasti određen ustavom diskriminirajući, jer se ljudi koji ne pripadaju nekom od konstitutivnih naroda ne mogu kandidirati za pojedine pozicije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

Dodaje se da su i LGBTI osobe suočene su širokom socijalnom isključenošću i diskriminacijom. Iako su organizacije za zaštitu prava LGBTI prijavile poboljšanu saradnju s policijom i pravosuđem u Federaciji BiH, djela nasilja i diskriminacije nad LGBTI osobama nisu detaljno istražena.

Uprkos nekoliko protuprotesta i prijetnji nasiljem, prvi Pride u zemlji uspješno je organiziran u septembru u Sarajevu, podsjećaju iz Amnestyja.

 Migranti ne mogu do azila

Bosna i Hercegovina, kako se dalje navodi, nije osigurala tražiteljima azila učinkovit pristup međunarodnoj zaštiti ili odgovarajućim uslovima prijema. Desetine hiljada ljudi proputovalo je kroz BiH, a većina je namjeravala potražiti azil u Evropskoj uniji. Do kraja 2019. vlasti su zabilježile gotovo 29.000 neregularnih ulazaka.

Mnogobrojne birokratske prepreke registraciji, nedostatak odgovarajuće pravne pomoći i prevoda, ograničeni kapaciteti i oskudna finansijska podrška potencijalnim tražiteljima azila, onemogućili su učinkovit pristup međunarodnoj zaštiti.

Do kraja godine, manje od 5 posto od 28.000 ljudi koji su izrazili namjeru podnijeti zahtjev za azil uspjelo je u tome.

Vlasti na različitim nivoima nisu sarađivale kako bi zadovoljile potrebe preko 8.000 izbjeglica i migranata koji su ostali “nasukani” u BiH, mnogi kao rezultat povrata s hrvatske granice.

U privremenim prihvatnim centrima, kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije, smješteno je oko 4.000 ljudi u pretrpanim i neadekvatnim uslovima.

Prihvatni centri ostali su isključivo u jednom od dva entiteta u zemlji, Federaciji BiH, prvenstveno u Unsko-sanskom kantonu. Vlasti u drugom entitetu, Republici Srpskoj, odbile su osnovati bilo kakve kampove na svojoj teritoriji.

U maju su lokalne vlasti prisilno premjestile oko 800 ljudi, uglavnom muškaraca, u neformalni kamp u Vučjaku, nekadašnjem odlagalištu otpada bez pitke vode ili odgovarajuće sanitarne zaštite i u neposrednoj blizini minskog polja.

Posebni izvjestilac UN-a za ljudska prava migranata upozorio je vlasti da to mjesto predstavlja ozbiljan zdravstveni i sigurnosni rizik i da je potpuno neprimjereno za stanovanje ljudi. Kamp je konačno razrušen u decembru, a ljudi su prebačeni u službene prihvatne centre u drugim dijelovima zemlje.

Pritisci na novinare

U proteklom period nastavljeno je s prijetnjama, političkim pritiscima i napadima na novinare. Novinari su bili na meti zbog etničke pripadnosti i svog rada.

BiH je po Svjetskom indeksu slobode štampe “Reportera bez granica” zauzela 63. mjesto od ukupno 180 zemalja.

U januaru su vlasti u Republici Srpskoj primijenile pretjeranu silu da razbiju višemjesečne proteste na kojima je tražena istina zbog neobjašnjive smrti mladića 2018. godine i zabranile daljnja okupljanja u Banjaluci.

Zakonski amandmani kojima se željelo kriminalizirati neovlašteno snimanje ili fotografiranje javnih službenika tokom protesta u Republici Srpskoj povučeni su nakon pritiska novinarskih udruženja i međunarodne zajednice.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *