Kreditne malverzacije: Kako su varani Romi?!

Kako je moguće da ljudi koji nemaju ništa da dobiju novce? Ustvari, moguće je. Oni su bili idealna prilika za prevaru i pljačku.

Prevareni građani

Brojni čitaoci portala Udar su često kroz komentare na tekstove reagovali i upozoravali da su Romi bili prilika i povod da se na osnovu njihovog društvenog položaja mnogi okoriste. To su isticali i neki predstavnici nevladinih organizacija, mada su ponekad, od običnih građana, čak i pojedini predstavnici romskog NVO optuživani za nedovoljnu angažovanost i selektivnost prema određenim osobama ili područjima. Pa čak i malverzacije.

Međutim, situacija koja je kulminirala prije nekoliko mjeseci sa tužbama protiv Roma koji su navodno digli kredite kod organizacije Prizma još prije 10 godina, je ponovo skrenula pažnju na jednu od najvećih prevara kojoj su bili izloženi siromašni, neobrazovani i naivni ljudi. Na hiljade ljudi iz Bosne i Hercegovine u oba entiteta, prije svega slabijeg imovnog stanja bez obzira na nacionalnost su od strane agenata mikrokreditne organizacije Prizma dovođeni u zabludu da mogu uzeti nepovratna sredstva kao neki vid humanitarne pomoći. Uglavnom neuki ljudi su potpisivali ugovore koji su ustvari bili krediti sa izuzetno visokim kamatama u slučaju nevraćanja duga. Prizma je u međuvremenu bankrotirala, a organizacija EOS Matrix je preuzila njihova potraživanja i počela dizati tužbe gdje su potraživanja zbog kamata deset ili petnaest puta veća.

Među ovim ljudima bio je i veliki broj Roma. Prevaranti su vidjeli mogućnost da ljudima koji nemaju skoro nikakvih sredstava i koji su u stanju socijalne potrebe, ponude mala sredstva znajući da ih većina neće moći vratiti i da će vrlo brzo to moći kroz kamate uduplati. Međutim, kako je Prizma bankrotirala (namjerno ili usljed tržišnih uslova), za 10 godina dugovi su zbog kamata najmanje desetorostruko porasli.

U jednom naselju kod Zavidovića razgovarali smo sa grupom ljudi koji tvrde da su prevareni i objašnjavaju tadašnju situaciju i svoju sadašnju poziciju.

Huso Huskić kaže da je Romima govoreno da je to nepovratni kredit od 1000 maraka.

„Pošto sam ja nepismen, četiri razreda osnovne imam, ne bih prvo svoju djecu uvlačio u ovakvu nepriliku. U mene djeca nemaju ništa, nemam ni ja ništa, osim 38 maraka invalidnine. To je jer sam ratni vojni invalid. Dvije godine i osam mjeseci sam boravio u vojsci. Navodno su nam dali po hiljadu, a sada smo dužni 13, 14 hiljada. Imaju i kamate u ovoj presudi“, govori Huskić i pokazuje prijetnju tužbom koju je dobio od agencije koja je kupila Prizmu.

Takođe, ističe i da je bilo slučajeva da je podizano po 1000 maraka, a da je pisano kao da je uzeto 10 000.

„Prevara! Takođe, to što opština govori da mi borci ovdje imamo neka primanja, lažu. To što smo mi borci nekada dobijali 150 maraka mjesečno je odavno ukinuto. Niko od Roma koji su bili u vojsci danas nema ni marke primanja od opštine“, kaže Huskić

Nura Bajrić kaže da je uzela kredit od Prizme za polovnu robu, da kupi pokućstvo.

„Ja sam jednom digla pare i sve sam pošteno vratila. To je bilo preko organizacije ‘Žena ženi’, ali smo sve pošteno vratili. Nakon šest mjeseci opet sam ga zvala (kreditnog agenta), on je rekao imaš pravo na 500 maraka za nepovrat. Ja sam odvela još neke ljude koji su dizali sredstva, a meni je dao nepovratno novac. I sada mi je došlo da sam 6 320 KM dužna“, kaže Nura.

Hamdija Bajrić veli kako je u tim vrbovanjima bilo i nemoralnih odnosno kriminogenih ponuda.

„Ja sam sa svojom gospođom bio kada je on rekao ovako: Ti meni povedi žene, a ja ću tebi dati 500 maraka. Nećeš ništa potpisati, nećeš nigdje biti uveden da se to mora vratiti. To je sve bilo na prevaru. Neko je digao 100 maraka, računali su mu 10 000. A bilo je rečeno da je to nepovrat. Da možemo sebi kupiti hranu, polovnu robu, namještaj. Na tu prevaru su nas uhvatili. Da li su u to upetljani i naši bivši predsjednici Roma, u to ne ulazim, ali samo znam da se taj čovjek koji nas je prevario zove Nedžad, neki advokat. Došlo je na kraju da oni koji su digli 100 maraka moraju vratiti 1000, a oni koji su 1000, moraju 10 hiljada. A to nikome nije tako rečeno. Sve je to bila laž“, kaže Bajrić.

Posebno je interesantno da su sa agentima Prizme ponekad dolazile i neke humanitarne organizacije koje su vrbovale Rome da uzmu sredstva, koja su se kasnije pokazala da su krediti. No, naši sagovornici se ne sjećaju imena tih organizacija ili tvrde da su se one odavno ugasile.

Redžo Seferenović, predsjednik Općinskog vijeća Zavidovića kaže da je ova situacija za Rome Zavidovića, ali i brojne druge u BiH, opterećujuća i da je potrebno neukim ljudima pravno pomoći. On takođe tvrdi da pored prevare o bespovratnosti sredstava, naknadno su ugovori prepravljani.

„Došli su iz agencije Prizma u romsko naselje i jednostavno rekli evo ti 1000, ne moraš nikako vratiti. Ovdje u Zavidovićima je bilo 50 ljudi po hiljadu maraka, to je 50 hiljada. Ali kada sada pogledate, piše po 10 hiljada maraka. Mnogi Romi nisu pročitali. Mnogima je dopisana jedna nula. Među tim Romima je i moj sin lično. I on je prevaren. Nisu samo varani Romi iz Zavidovića, već i Romi iz Kaknja, Visokog, Breze, Viteza, Zenice, Živinica, Tuzle, Banovića. Čuo sam informaciju da je 4000 Roma prevareno. To je 4 miliona maraka ako je dopisivana nula. I sada se vodi sudski postupak, ne protiv onih koji su dali pare, već onih koji su uzeli 1000 maraka. To je teški kriminal. Nema više Prizme, ali ima firma koja vodi postupke koja je od njih kupila ova potraživanja“, kaže Seferović.

Redžo Seferović (foto: Udar)

A ta firma koja vodi postupke je EOS Matrix, koja je preuzela kompletan portfolij MKF Prizma, pod okriljem stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu. Kako su nam rekli u ovoj firmi, oni žale ako je bilo ikakvih zloupotreba prilikom zaključivanja kredita te da oni nemaju nikakve veze sa tim već samo sudski pokušavaju naplatiti potraživanja koja su preuzeli i za koja su potpuno čisti papiri.

„Preuzeti portfolio se sastoji od gotovo četrdeset hiljada partija sa nešto malo manje od stotinu milijuna konvertibilnih maraka nominalne vrijednosti. Napominjemo da EOS MATRIX nije preuzeo prava i obaveze Prizme nego isključivo njena potraživanja. Preuzimanje portfolija je izvršeno u okviru stečajnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu, a sva preuzeta potraživanja su uredno prijavljena u Centralnom registru kredita pri Centralnoj Banci Bosne i Hercegovine. Malverzacije prilikom odobravanja ili isplate kredita predstavljaju krivično djelo koje bi kao takvo moralo biti utvrđeno od strane nadležnog suda. Moramo naglasiti da do danas nismo dobili službene informacije o postojanju krivičnih djela na preuzetim potraživanjima. Međutim, ukoliko bi se u toku aktivnosti naplate utvrdilo postojanje krivičnog djela povezanog sa odobravanjem ili isplatom ovih kredita, EOS MATRIX, bi prema vlastitim procedurama i u skladu sa pozitivnim propisima, momentalno obustavio sve aktivnosti naplate i o tome obavijestio Centralni registar kredita. Također, kao oštećena strana bismo zasigurno preduzeli pravne aktivnosti prema eventualnim počiniteljima krivičnih djela radi obeštećenja“, obavijestio nas je PR odjel firme EOS Matrix.

Paralelno sa postupcima naplate dugova, traju i postupci osporavanja ovih ugovora. Veliki je broj građana i drugih nacionalnosti je prevaren od službenika Prizme. Njih 84 iz Republike Srpske je angažovalo jednu advokatsku kancelariju iz Banjaluke te su podnijeli kolektivnu tužbu.

„Zastupamo veći broj klijenata protiv pomenute mikroreditne organizacije, ali i firme koja je preuzela dugove. Tu se radi o ništavim pravnim poslovima bez pravne snage, proisteklim iz krivičnih djela prethodne uprave”, pojasnio je za portal Moja Hercegovina advokat Din Tešić.

U ove slučajeve uključila su se i Tužilaštva koja istražuju pomenute prevare a najkonkretniji do sada je bio Osnovni sud u Mrkonjić Gradu, koji je potvrdio optužnicu protiv dvije radnice ove organizacije, Dragane Balać iz Šipova i Radosave Savić iz Banjaluke, koje se terete da su sa građanima lošeg imovinskog stanja zaključivale ugovore o kreditu varajući ih da je riječ o humanitarnoj pomoći.

Kako je potvrđeno optužnicom, one su tako, u periodu od novembra 2012. do maja 2013. godine, podigle kredite u iznosu od 840.000 KM na ime 84 građana Mrkonjić Grada i Šipova, a da pomenuti o tome nisu ništa znali. Isto kao i brojni Romi, i oni su mislili da je riječ o pomoći za socijalno ugrožene, a nikako kreditu.

Kada su klijenti na to pristali i predali podatke, Balaćeva je sama sačinila i popunila 84 lažna zahtjeva za kredit na iznose od 1.000 KM, 9.000 KM i 10.000 KM, lažne mjenične izjave i mjenice. Na osnovu toga su sačinjeni lažni ugovori o kreditu. Znajući da se radi o lažnim ugovorima Savićeva ih je potpisivala umjesto regionalnog direktora potom je ugovore predavala Balaćevoj, koja je klijente ubijedila da potpišu isplate novca. Klijenti su potpisima potvrdili da su od Balaćeve primili od 500 do 700 KM na ime pomoći. Tako potpisane lažne ugovore Savićeva je dostavila sjedištu firme, prikazujući da je filijala Banjaluka s tim klijentima zaključila ugovore o kreditu na otplatu od 12 do 60 mjeseci”, navodi se u optužnici, a piše portal Moja Hercegovina.

No, čini se, ovdje su „žrtvovane“ male ribe. Postavlje se pitanje ko je razvio sistem ovakvih prevara širom Bosne i Hercegovine gdje su u značajnoj mjeri na meti bili neobrazovani, i po bankarskim mjerilima apsolutno kreditno nesposobni građani. Po tvrdnjama antikorumptivne mreže Account, ključni ljudi Prizme, kada je ugašana, su završili u vlasti ili državnim firmama kao i na drugim unosnim privatnim poslovima.

Za to vrijeme naši sagovornici sa početka priče strahuju kako će završiti tužbe te hoće li im plijeniti kuće koje su dobili u procesu stambenog zbrinjavanja Roma. Prosto je neshvatljivo da najugroženi sloj društva bude žrtva ovakvih postupanja. Pokušajte ili u banci ili u mikrokreditnoj organizaciji dobiti nenamjenski kredit, makar i samo 1000 maraka. Tražiće vam finansijsku istoriju, razne garancije, osiguranja. Kako je moguće da ljudi koji nemaju ništa da dobiju novce? Ustvari, moguće je. Oni su bili idealna prilika za prevaru i pljačku.

Isto kao što su nakon rata na hiljade ugovora o zamjeni i prodaji kuća poništeni, jer je pretpostavka bila da su zaključivani u izuzetno nestabilno vrijeme gdje nije bilo moguće postići pravičnu cijenu, tako bi trebali da se ponište ugovori o pozajmnicama ili kreditima jer je većina zaključena na prevaru naspram potpuno nesposobno kreditnih osoba. Tu je potrebna sistemska akcije države. Ili će ljudi iz romskih naselja koja su izgrađena za vrijeme Dekade Roma ponovo ostati i bez tih zidova, jer unutar njih ionako materijano ništa nemaju.

IZVOR R.U.

EVROPSKE ROMSKE NOVINE

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *