Bolje novac u ruci nego vrtići na grani?

Foto: AFP / Menham Kahana / ilustracija

DORA LEVAČIĆ / 12.11.2019.

Na nedavnoj sjednici zagrebačke Gradske skupštine odbačen je prijedlog GLAS-a i HSU-a da se ukine demografska mjera tzv. roditelja odgajatelja. Podsjetimo, radi se o “pronatalitetnoj” mjeri uvedenoj 2016. godine koja omogućava da jedan roditelj koji u zajedničkom kućanstvu brine o troje ili više djece može primati mjesečnu naknadu u iznosu od 65% prosječne bruto plaće. Pritom su dodatni uvjeti da djeca ne smiju biti upisana u dječji vrtić, najmlađe dijete mora biti predškolske dobi, a roditelj odgajatelj mora biti nezaposlen.

Stručnjaci, sindikati i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova već su kod uvođenja ove mjere upozoravali na njene moguće negativne učinke, poznate iz istraživanja sličnih mjera u drugim državama: smanjene šanse žena (koje su većinske korisnice ove mjere) da pronađu posao nakon dugogodišnjeg izbivanja s tržišta rada, kao i propuštanje edukacijske i odgojne dimenzije pohađanja vrtića koja je posebno važna za poboljšavanje kasnijih životnih šansi djece iz siromašnijih obitelji.

Gradski predstavnici u početku nisu krili da je ova mjera, pored njene navodno pronatalitetne svrhe, osmišljena kao puno jeftiniji način osiguravanja brige o djeci od dječjih vrtića, te su se hvalili brojkama roditelja koji su prihvaćanjem statusa roditelja odgajatelja “olakšali” problem prenatrpanosti gradskih vrtića. Međutim, kao što mnogi kritičari ove mjere ističu, od njena uvođenja iz gradskih vrtića je ispisano gotovo 5.000 djece, a Hrvatska istovremeno daleko zaostaje za tzv. barcelonskim ciljevima prema kojima bi 33% djece jasličke dobi i 90% djece vrtićke dobi trebalo biti uključeno u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja. Ukratko, s jedne strane se nastoji (barem u ideji) povećati obuhvat djece vrtićima, a s druge se donose mjere koje potiču ispisivanje djece iz vrtića.

Dok su neki gradski zastupnici olako izjavljivali kako mjera potiče natalitet, ključni argument GLAS-a i HSU-a za ukidanje mjere je upravno suprotan: na ovu mjeru trošimo ogromne količine novca, a ona nije dala rezultate, uzevši u obzir negativni prirodni prirast u Zagrebu od njenog uvođenja. No naravno, bez duljeg vremenskog perioda provođenja mjere i provedenih istraživanja nije moguće baš ništa ustvrditi o učincima mjere na natalitet. Sociolog Dragan Bagić razjasnio je da je ova mjera u prvom redu socijalna: potpuno je očekivano da je ova mjera, umjesto da potakne obitelji na odluku o još jednom djetetu, zapravo potakla žene s troje ili više djece koje su bile nezaposlene ili su radile na nisko plaćenim poslovima da ovom mjerom povećaju svoj prihod.

Prema zastupnicima Lijevog bloka, prava demografska mjera bili bi besplatni dječji vrtići, s čime se lako složiti, no treba imati u vidu socijalnu, a ne (vrlo vjerojatno promašenu) demografsku funkciju ove mjere. Usprkos svim njenim negativnim posljedicama, ukoliko se ova mjera ukine bit će potrebno čak i pored eventualnih besplatnih vrtića naći rješenje za nezanemarivi broj obitelji i samohranih majki troje ili više djece koji bi se njenim ukidanjem našli u puno nepovoljnijem materijalnom položaju.

Preuzeo   Evropske romske novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *