Može li jedna odluka ukinuti rodni jaz u mirovinama?

DORA LEVAČIĆ / 08.11.2019.

Ženama su od ove godine mirovine prvi puta veće nego muškarcima, objavili su mediji prije nekoliko tjedana referirajući se na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o umirovljenim ženama i muškarcima u 2019. godini. Kao glavno objašnjenje uzroka te “činjenice” navodila se prošlogodišnja odluka Vlade kojom se korisnicama rodiljnog i roditeljskog dopusta za svako rođeno dijete dodaje šest mjeseci mirovinskog staža. Ta je odluka donesena, riječima tadašnjeg ministra rada i mirovinskog sustava, kako bi se ispravila nepravda do koje dolazi zbog smanjene mirovinske osnovice u razdoblju korištenja rodiljnog dopusta.

Međutim, kako piše Mirovina.hr, takvi naslovi jednostavno nisu točni, jer činjenica je da žene i dalje imaju niže mirovine od muškaraca. U kategoriji starosne mirovine žene doista ove godine imaju veću prosječnu mirovinu od muškaraca; međutim, kada se u obzir uzmu sve kategorije mirovina, mirovine muškaraca su i dalje više. Ispravno je govoriti o smanjenju ukupnog rodnog jaza u mirovinama, i to za 15 kuna u odnosu na prošlu godinu.

Socijalna država kao jedino rješenje

Ekonomske poteškoće s kojima se žene s djecom suočavaju veće su od smanjene mirovinske osnovice za vrijeme porodiljnog dopusta. Očekivano, istraživanja rodnog jaza u mirovinama pokazuju da je on najveći za udane žene te se izrazito povećava ovisno o broju djece koju žena ima. Jednostavnije rečeno, uloga žene unutar obitelji kao glavne skrbnice o djeci i starijim članovima obitelji ona je koja dovodi do manje ženske mirovine: žene imaju puno veću stopu ekonomske neaktivnosti od muškaraca, češće uzimaju pauze od rada tijekom radnog vijeka i češće se odlučuju na fleksibilne oblike zapošljavanja. Niža primanja i kraći radni vijek izravne su posljedice takvih odluka koje u konačnici dovode i do nižih mirovina.

Odluka Vlade o dodavanju radnog staža korisnicama rodiljnih dopusta bez sumnje je dobar korak prema većoj rodnoj ravnopravnosti. Međutim, kao što smo nedavno pisali na primjeru brige o starijima i nemoćnima, država istovremeno donosi odluke koje djeluju u potpuno suprotnom smjeru, kao što je prebacivanje odgovornosti za skrb o starijima i nemoćnima na obitelj. Prema posljednjem Europskom istraživanju o kvaliteti života, Hrvatska je prva u EU po broju ispitanica koje smatraju da im je briga za starije ili nemoćne članove obitelji negativno utjecala na karijeru. Da se ne radi samo o osobnom dojmu pokazuju podaci o urušavanju socijalne države, konkretno o tome kako se Hrvatska nalazi na dnu EU po obuhvatu djece programima predškolskog obrazovanja, kao i oni o ekstremno niskom udjelu starijih osoba smještenih u domove za starije i nemoćne (2% u odnosu na europski prosjek od 5).

Rodni jaz u mirovinama i plaćama obavezni su simboli zabrinutosti za rodnu ravnopravnost, ali rasprave o njima uglavnom se svode na slijepo praćenje promjena u decimalnim brojevima iz godine u godinu i nabrajanje uvijek istog seta njihovih heterogenih uzroka. U pogledu rješenja, nitko dosad nije smislio učinkovitiji pristup od dostupnog i kvalitetnog sustava skrbi o djeci i starijima koji što je više moguće rasterećuje žene njihove “druge smjene” kod kuće.

Preuzeo   Evropske romske novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *