Izjava B. Izetbegovića odjeknula do Moskve: „Ako Srbi u BiH neće u NATO, neće se ići“

   L.R.

02.11. 2019.

Iako u Rusiji samo nekoliko medija veću pozornost posvećuju događajima u regiji, najnoviju izjavu Bakira Izetbegovića o ulasku, bolje rečeno neulasku Bosne i Hercegovine u NATO, su prenijele sve agencije, jer je zaista vrijedna pozornosti.

Iako uz neke stavove koji su uobičajeni za vođu Stranke demokratske akcije, kao i za predstavnike srpskog i hrvatskog naroda u BiH, Bakir Izetbegović je poručio „kako zemlja, ako to Srbi i RS ne žele, neće ući u NATO“.

I jednom od rijetkih intervjua za RTRS iz Banja Luke, Bakir Izetbegović je iznio ovaj stav, što za neke predstavlja radikalni zaokret u politici SDA.

„U ovoj zemlji nitko nikome ništa više neće nametati. Kada su u pitanju Srbi i RS, ako neće u NATO, neće se ići u NATO. Nema članstva u NATO-u, ali slanja Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) mora biti, jer je to provedba ranije usvojenih zakona i strategija. Mi ne možemo odustati od vladavine prava“, kazao je Izetbegović.

Naime, poručio je kako će i dalje insistirati na slanju Godišnjeg nacionalnog programa u Bruxelles, jer bi se u suprotnom kršili važeći zakoni i strategije u BIH. Međutim, ANP je u pravilu korak koji prethodi Akcijskom planu za članstvo (MAP), ali Izetbegović to opovrgava i tvrdi kako je moguće revidirati ANP do te mjere da se naglasak stavi samo na civilni dio.

„Prethodno usvojeni zakoni i odluke moraju se poštivati i o tome sam se dogovorio s čelnicima Hrvatske demokratske zajednice Draganom Čovićem i Savezom nezavisnih socijaldemokrata i Miloradom Dodikom 5. kolovoza.  Što se nas tiče, to može biti minimalni ANP. Naglasak može biti stavljen potpuno na civilni dio. Možemo koordinirati tempo sa Srbijom. Na kraju krajeva, možemo prihvatiti ovo što je od presudne važnosti za Srbe, a to je da nema članstva u NATO-u bez novog konsenzusa i dogovora, ali se zakoni i strategije ove zemlje moraju poštovati“, dodao je Izetbegović.

Podsjetimo, 5. listopada su čelnici vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, potpisali u Sarajevu sporazum o osnovnim načelima na kojem će se formirati Vijeće ministara, odnosno Vlada Bosne i Hercegovine. Nakon potpisivanja dokumenta je Milorad Dodik rekao da je za vrijeme pregovora sporno bilo samo pitanje usvajanje godišnjeg programa koji vodi ka aktiviranju Akcijskog plana za članstvo u NATO paktu (MAP), na čemu je tada insistirala Stranka demokratske akcije.

Iako bi ovo mogao biti dobar početak raspleta ovog gorućeg pitanja, budući da SDA i HDZ u pravilu govore o euroatlantskim integracijama, a predstavnici srpskog entiteta u BiH o europskim integracijama, neki su se mediji potrudili da izvuku iz konteksta dio izjave Izetbegovića i prikažu je „kako SDA uvodi Srbe u NATO“, što niti je istina, niti je s ovakvim ustrojem Bosne i Hercegovine i pravom veta bilo kojeg od konstitutivnih naroda moguće.

Tako je, na primjer, izvijestio Blic, formalno u vlasništvu švicarske kompanije Ringier AG, koji je prenio vijest „kako se u Predsjedništvu BiH mogu riješiti važne stvari i tamo se već vode pregovori“.

„To je već pomalo javna tajna. Uz pomoć međunarodne zajednice i savjetnika, članovi Predsjedništva traže rješenje. Naći će se rješenje i za ANP i NATO. A taj će se sastanak svesti na raspodjelu položaja“, navodno je izjavio Bakir Izetbegović.

Gotovo sve ostale agencije su korektno prenijele izjavu čelnika SDA i što je točno rekao. Ako je to istina, onda to znači da političari koji predstavljaju tri konstitutivna naroda ulaze u razdoblje razumijevanja činjenica da je nemoguće da ijedna strana nameće svoju volju drugoj ili trećoj i da to samo vodi destabilizaciji zemlje koja je u pravilu uzrok teške ekonomske situacije i osiromašenja.

Narednih nekoliko tjedana će pokazati je li to bila retorička izjava ili je ovo zaista zaokret za 180 stupnjeva, kako neki nazivaju novi kurs SDA. No, on nije nerazumljiv. Naime, nije tajna da je SDA u bliskim kontaktima s Ankarom, a kako je Turska na rubu raskida veza sa zapadnim „saveznicima“, ne može se isključiti da SAD sada ne vidi smisla u žurbi za ulaskom u NATO, što je proces koji samo može dovesti do političkih sukoba u BiH, a jednako se i ostvari cilj, iako nije jasno kako, Turska možda i ne bude članica NATO pakta.

Što se tiče Rusije, ministar vanjskih poslova Sergej Lavov je početkom listopada izjavio kako NATO silom želi uvući BiH u savez, iako „Washington i njegove europske pristaše su pokrenuli proces uvlačenja Bosne i Hercegovine u NATO. Za ostvarenje tog cilja se služe svim trikovima, uključujući i reviziju rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda“, rekao je Sergej Lavrov prošlog mjeseca na XVI godišnjem sastanku Međunarodnog raspravnog kluba Valdai.

Prema ustavu predloženom u Općem okvirnom mirovnom sporazumu za Bosnu  Hercegovinu, poznatom i kao Daytonski sporazum, potpisanom 14. prosinca 1995. u Parizu, državu Bosnu i Hercegovinu čine dva entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine s 51% teritorija i Republika Srpska s 49% zemlje, kao i Brčko s posebnim statusom distrikta. Državni sustav Bosne i Hercegovine jedan je od najkompleksnijih u svijetu. U sustavu državne uprave proporcionalno su zastupljena tri glavna naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati.

Ulazak Bosne i Hercegovine u NATO nije moguć bez pristanka svih entiteta i predstavnika sva tri naroda. U tom je smislu parlament Republike Srpske u listopadu 2017. usvojio rezoluciju o neutralnosti zemlje glede vojnih saveza. Bosanski Srbi protive se ulasku u NATO i ranije usvojenu parlamentarnu rezoluciju na saveznoj razini vide kao prvi korak ka referendumu o pristupanju Bosne i Hercegovine Sjevernoatlantskom savezu.

Sada se čini da je Bakir Izetbegović odbacio tu mogućnost. Iz kojih točno razloga, to tek treba vidjeti, kao i je li bio iskren kada je dao ovu vrlo tešku političku izjavu, kako za BiH, tako i za regiju i Europu općenito.

Tanjug / Tass / EADaily

L.R.

Preuzeo    Evropske romske novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *