Trauma zvana Macron za Republiku Sjevernu Makedoniju

Oktobar 27, 2019

Republika Sjeverna Makedonija je zemlja koja se oslanjala na viziju da postane dio Evropske unije dijeleći svoju stratešku orijentaciju, načela i vrijednosti. Zemlja je započela svoj put ka EU 22. decembra 1995., kada su prvi put uspostavljeni diplomatski odnosi između Sjeverne Makedonije i EU, otvarajući pregovore s Republikom Sjevernom Makedonijom s ciljem sklapanja opsežnog sporazuma o saradnji u oblasti trgovine, finansija i transporta.

Sukcesivno su 24. januara  2000. usvojene direktive Europske komisije predložene Vijeću Evropske unije koje se odnose na povećan nivo saradnje između Republike Sjeverne Makedonije i EU, što je također značilo formalno pokretanje pregovora za potencijalno članstvo u EU.

Sjeverna Makedonija, kao i sve zemlje regiona, je imala komplikovane odnose sa susjedima, posebno s Bugarskom i Grčkom. Da bi ubrzala napore ka integraciji u EU, Sjeverna Makedonija se u kratkom vremenskom razdoblju vrlo proaktivno bavila vanjskim poslovima.

U avgustu 2017. Republika Sjeverna Makedonija i Bugarska ponovno su potvrdile svoje prijateljske odnose zaključivanjem sporazuma koji je donio rješenje problema vezano za historiju obje zemlje. Ovaj je čin prepoznat kao korak naprijed prema EU integracijama i proširenju broja saveznika koji će podržati viziju EU o toj zemlji. Oba premijera imala su velike nade da će zajednička komisija prevladati otvorena pitanja i naći rješenje za sve sporove po kojem će obje strane biti na dobitku.

Prespanski sporazum, čijem sklapanju je posredovala EU, je monumentalni sporazum i za Sjevernu Makedoniju i za Grčku, kojim je riješen spor koji je trajao 28 godina. Potpisan u junu 2018., ovaj je sporazum pozdravio cijeli kontinent, a prepoznat je kao pozitivan korak ka stabilnosti i prosperitetu za cijelu regiju. Ovako je najveći „neprijatelj“ postao najjači saveznik u euroatlantskim integracijama Republike Sjeverne Makedonije.

Osim toga, široko označena mini-šengen inicijativa koja je bila odluka Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije, potpisana je u oktobru 2019. Cilj ove inicijative je uvođenje deklaracije o slobodnom kretanju ljudi, roba, usluga i kapitala između tri zemlje. Ova regionalna inicijativa prepoznata je kao jedan od preduslova za članstvo u EU, zajedno s usvajanjem pravne stečevine EU i privrednim osnaživanjem.

Budući da je sve ovo postignuto u razdoblju od 3 godine uz svesrdnu podršku institucija EU, bilo je više nego očito da će napori Sjeverne Makedonije biti nagrađeni odobrenjem za otvaranje pregovora o pristupanju EU. Nakon 14 dugih godina kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, čini se da je Sjeverna Makedonija na rubu otvaranja razgovora o članstvu. Ipak, čini se da paradoks u podršci procesu proširenja narušava harmoniju odobravanja. Francuski predsjednik Emanuel Macron bio je jedini protivnik otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

U samo nekoliko dana bukvalno je čitav kontinent pokušavao izmijeniti njegov stav prema procesu pridruživanja. Svi, počevši od predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, do visoke predstavnice Frederice Mogherini, predsjednika Evropske komisije Jean-Clauda Junckera i svih 27 šefova država, složili su se da EU treba pojačati motivaciju i nagraditi napore Sjeverne Makedonije i Albanija sa odobravanjem pristupnih pregovora. Čak i nakon što su Nizozemska i Danska ublažile svoj stav barem prema Sjevernoj Makedoniji, francuski predsjednik Macron ostao je čvrst u svom stavu o ograničavanju procesa proširenja.

Na kraju sastanka Vijeća, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev vratio se iz Brisela s gorko-slatkim okusom evropskih integracija i nagovijestio raspisivanje općih vanrednih izbora. Nedostatak priznanja učinka ostvarenog prema integracijama u EU stvorio je prilično nestabilan politički kontekst u zemlji koja je trebala održati prijevremene parlamentarne izbore koji su se svakako trebali brzo desiti. Svi napori uloženi u vanjske poslove u ovom mandatu mogu imati bumerang efekt na trenutnu vladu zbog nepripremljenosti i nedostatka vodstva Evropske unije.

Prijevremeni izbori u Sjevernoj Makedoniji su najavljeni za 12. april 2020., što bi ovoj koaliciji pružilo drugu šansu ili opoziciji novi početak od pada bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Trenutni politički kontekst u zemlji potresao je komfor vladajuće koalicije baš kad su trebale početi ostale važne domaće reforme.

Iako se argumenti fokusiraju na vanjske poslove Sjeverne Makedonije, EU, ili tačnije francuski predsjednik Macron, trebao je poslati pozitivan signal zemlji. Da stvari budu gore, EU ponovno razmišlja o tome da bude otvorena i inkluzivna za zemlje kandidate. Na temelju prethodnog iskustva s brzim pristupanjem zemalja Srednje Evrope, kao i Bugarske i Rumunije, EU je naučila lekciju, tako da je Macron izjavio da Sjeverna Makedonija ne mora nužno biti dio EU, već strateški susjedni partner koji se može pridružiti jedinstvenom tržištu EU. Zbog ovih iskustava, Sjeverna Makedonija postaje kolateralna šteta procesa proširenja i nedostatka vodstva u EU.

Drugi scenarij koji je odbijen tokom sastanka Vijeća bio je promjena metodologije nakon inicijative finskog predsjedništva. Predloženo je da Sjeverna Makedonija otvori pregovore o pristupanju, ali s reverzibilnom metodologijom. Nakon ovog prijedloga, zemlja bi otvorila poglavlja i provela reforme. Ako zemlja ostvari mali napredak u nekim poglavljima koja su već zatvorena, onda ona treba da ponovo razmotri poglavlje. Ipak, Macronu se ova ideja nije svidjela

Posljednji scenarij koji je Macron također odbacio bio je odvojeni proces proširenja za Republiku Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Macron je ipak vjerovao da će, ako EU otvori pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom, a kasnije s Albanijom, to uzrokovati sukob u regiji.

Sve te opcije nisu bile povoljne za Macrona, sastanak Vijeća završio je službenim zaključkom koji nije izložio zbog čega Sjeverna Makedonija nije otvorila pregovore o pristupanju. Iako je urađena sva domaća zadaća, poput ispunjavanja kopenhaških kriterija i dobivanja pozitivnih preporuka od oktobra 2019., Macron, liberal koji je označen kao zaštitnik vrijednosti EU, izgleda nije bio zadovoljan napretkom zemlje. Ipak, prijatelji Sjeverne Makedonije drže pitanje proširenja visoko na dnevnom redu EU.

Italijanski premijer Conte pozvao je Zaeva da nastavi napore u priključenju EU, iako sama EU ne zna kako će nastaviti sa zemljama kandidatima. Ostaje otvorena rasprava za Sjevernu Makedoniju da li se zemlja strateški okreće ka EU, uniji koja na regiju gleda kao na “zemlje trećeg svijeta na kontinentu,” ili treba preispitati svoje nacionalne interese i okrenuti se ka drugoj osi moći?

S jedne strane, Macron insistira na tome da EU nije spremna na proširenje, demotivišući narode Zapadnog Balkana, dok s druge strane Njemačka i Italija motivišu Sjevernu Makedoniju da nastavi sa svojim težnjama prema EU i očekuju da će sljedeći sastanak Vijeća u Zagrebu 2020. započeti s pregovorima. Ipak, kao historijska greška ostaje to što je EU ili konkretnije Macron napravio bumerang efekt na područje Zapadnog Balkana.

(Instituta za istraživanje i analizu politika – Romalitico)

IZVORSuad Skenderi – Romalitico

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *