Međunarodne politike podrške Romima u BiH

Romski portal Udar

Dekada Roma 2005-2015 jeste dala veliki zamajac rješavanju problema romske zajednice u BiH. Proces Dekade nastavlja se i nadopunjuje programom Integracija Roma 2020, koji vodi Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), uz finansijsku podršku EU i Fondacije otvoreno društvo, a implementira Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao krovna bh.institucija

Oktobar 14, 2019

Lideri zemalja Zapadnog Balkana. Potpisivanje Deklaraciju o integraciji Roma, na Samitu koji je održan u poljskom gradu Poznanju (Foto: Fena)

„Akcioni plan BiH za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite 2017-2020“ usvojen je u avgustu 2017. Sam naziva dokumenta jasno identifikuje ključne probleme romske zajednice i pravce djelovanja institucija. Akcioni plan se, kako je navedeno u samom dokumentu, temelji na „realnim potrebama Roma za četvorogodišnji period“.

A te realne potrebe, iskazane kroz brojke, izgledaju ovako: u 31 lokalnoj zajednici živi oko 4650 romskih porodica, a 729 romskih porodica ima potrebu za adekvatnim stambenim zbrinjavanjem; u 23 lokalne zajednice u Federaciji BiH 1283 Roma nema nikakvo zdravstveno osiguranje (među njima je i 416 Roma iz kategorije djece, starijih osoba i osoba sa invaliditetom), dok u RS sve osobe imaju zdravstenu zaštitu izuzev starijih od 65 godina koji nemaju zdravstveno osiguranje po drugom osnovu; na zavodima za zapošljavanje Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta registrovano je ukupno 3141 nezaposleni Rom.

Izložba “Na margini” (Foto: Udar arhiva)

Ovi podaci nisu potpuni, imajući u vidu da Romi žive skoro na cijeloj teritoriji BiH, u 71 jedinici lokalne samouprave, a u njih 30 u značajnijem broju. Za rješavanje identifikovanih potreba, odnosno realizaciju Akcionog plana, potrebno je 24,2 miliona KM. Iz budžeta institucija BiH planirano je izdvajanje oko 9,2 miliona KM, entiteti bi trebali osigurati oko 2,8 miliona maraka, a preostalih 50 posto potrebnih sredstava – 12,2 miliona KM treba obezbjediti iz donatorskih sredstava.

I tu dolazimo do ključnih pitanja: kako međunarodni donatori ocjenjuju dosadašnje rezultate programa podrške romskoj zajednici u BiH, šta su njihovi trenutni pravci djelovanja, te na kakav i koliki obim i intenzitet podrške mogu računati bh. Romi u narednom periodu.

I DALJE IMA PUNO POSLA

Institucije BiH, konkretno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, poduzeli su određene korake u cilju poboljšanja položaja Roma. Od usvajanja Akcionog plana, Ministarstvo je izdvojilo oko dva miliona KM za njegovu provedbu. Podrška općinskih vlasti provedbi ovog Akcionog plana u oblasti stambenog zbrinjavanja, kroz dodjelu zemljišta i priključaka na lokalnu infrastrukturu je podjednako važna. Međunarodna zajednica pružila je podršku radu Ministarstva i lokalnih vlasti, te realizovala projekte u skladu sa aktivnostima preciziranim u Akcionom planu. Prema tome, možemo reći da je ostvaren određeni napredak u poboljšanju uslova života romskih porodica. Deset opština su do sada usvojile lokalne akcione planove za rješavanje problema Roma, u cilju ostvarenja većeg stepena učešća Roma u društvu, što je pobudilo nadu da će i drugi slijediti njihov primjer – ocjenjuje Misija OSCE-a u BiH za portal Udar.

Izložba fotografija „Na marginama“ kojeg zajednički provode misija OSCE-a u BiH i Centar za postkofliktna istraživanja (Foto: Udar arhiva)

Ipak, jasno poručuju – iako dosadašnji napori zaslužuju pohvalu, još uvijek preostaje mnogo posla.

Pri tome mislimo ne samo na dodjelu sredstava potrebnih za implementaciju Akcionog plana, već i na uključivanje Romske zajednice u procese odlučivanja. Nadležni organi, od lokalnih zajednica do najviših nivoa vlasti, dužni su raditi u interesu svih građana, uključujući manjine i ugrožene kategorija stanovništva – stav je OSCE-a.

Prioritetna pitanja na kojima će nastaviti da radi OSCE su podrška lokalnim vlastima na izradi strateških dokumenata – lokalnih akcionih planova za rješavanje problema Roma, sa posebnim akcentom na uvažavanje specifičnih potreba romskih žena i djevojčica, i protokola o sprečavanju iskorištavanja djece u svrhu prosjačenja. Uz to, Misija OSCE-a provodi Procjenu o pristupu Romkinja sistemu socijalne zaštite u BiH,  a u okviru aktivnosti posvećenih pitanjima mladih radi se na uspostavi Vijeća mladih Roma BiH.

-Misija OSCE-a se zalaže za adekvatno stambeno zbrinjavanje Roma, i u toj oblasti intenzivno sarađuje sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, lokalnim vlastima i romskim nevladinim organizacijama. U oblasti obrazovanja, podržavamo obrazovne organe Tuzlanskog kantona u uvođenju predmeta ‘Jezik i kultura Roma’ u nastavu u školama. Radeći neposredno sa školama, zalažemo se za veći stepen učešća učenika i roditelja u svim aspektima rada škole, a posebno za uključivanje svih ugroženih kategorija stanovništva, uključujući i Rome – navode iz OSCE-a.

DEKLARACIJA O INTEGRACIJI ROMA

Kakvi su učinci bh.institucija, a kakvi međunarodnih organizacija – pitali smo i Enu Bavčić, direktoricu sarajevske kancelarije međunarodne organizacije Civil Right Defenders.

”Ja ne vidim razliku između ovih napora, obzirom da je većinu rezultata u okviru Dekade Roma, ali i drugih programa, BiH provela na inicijativu međunarodne zajednice.

Kada je u pitanju diskriminacija, osim presude Sejdić-Finci, ne postoji niti jedna druga presuda o diskriminaciji Roma i Romkinja, što pokazuje da još uvijek inistitucije imaju jako puno da rade kako bi osigurale pristup pravdi romskoj zajednici.”

 

Ena Bavcic (Foto: CRD)

Dekada Roma 2005-2015 jeste dala veliki zamajac rješavanju problema romske zajednice u BiH.

Proces Dekade nastavlja se i nadopunjuje programom Integracija Roma 2020, koji vodi Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), uz finansijsku podršku EU i Fondacije otvoreno društvo, a implementira Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao krovna bh.institucija. U okviru Integracije Roma 2020, BiH je u julu ove godine na Samitu u poljskom gradu Poznanju potpisala Deklaraciju o integraciji Roma. Nakon potpisa slijedi pitanje – da li će bh.institucije adekvatno odgovoriti na potpisano?

„Deklaracija iz Poznanja je prvi korak da se pokaže i dokaže da to što smo radili do sada nije bilo dovoljno, ne samo od strane institucija, nego i od strane međunarodne zajednice i civilnog društva, te da ostaje još puno pitanja i obaveza koje moramo ispuniti“, kaže Orhan Usein, vođa projektnog tima RCC-a koji radi na provođenju aktivnosti Integracije Roma 2020.

Orhan Usein (Foto: Udar)

-Deklaracija je inicirana od strane premijera Sjeverne Makedonije, koji je pozvao premijere drugih zemalja da preuzmu veću inicijativu i odgovornost u implementaciji akcionih planova i strategija, sa namjerom da tu bude i regionalna saradnja i veća odgovornost nacionalnih institucija. Ono što novo donosi ova Deklaracija jesu konkretni ciljevi, konkretni i ambiciozni, ali i realistični. Ti ciljevi uzimaju u obzir trenutno stanje romske populacije na Zapadnom Balkanu i obavezuju zemlje potpisnice da rade na njima. Također, znamo da je socijalna integracija Roma jedan od uvjeta za pristupanje EU.  Deklaracija iz Poznanja stoga jasno kaže da je važeća sve dok zemlje ne ostvare članstvo u EU – navodi Usein.

NEJASNE UPUTE IZ EU

Ispunjavanje kriterijuma za članstvo u EU trebao bi dakle biti dodatni motiv za bržu i potpuniju inkluziju Roma. Na žalost mi smo kao država svakim danom sve dalje od predpristupnog procesa, ocjenjuje Sanela Bešić, izvršna direktorica organizacije Kali Sara – Romski informativni centar.

-Naši političari se samo deklerativno zalažu za proces EU integracija. Vlasti i institucije nisu u dovoljnoj mjeri još uvijek razumjele da je poboljšanje položaja Roma i drugih ranjivih grupa jedan od uslova za pristupanje BiH u EU. U sklopu političkih i ekonomskih kriterija postoje jasne preporuke koje bi se trebale poboljšate ili realizirati u narednom periodu kako bi BiH ispunila uslove za predpristupni proces za ulazak u EU – kaže Bešić.

Kakve bi posljedice imalo eventualno skretanje fokusa EU i međunarodnih donatora sa pitanja položaja Roma na neke druge teme i druge ranjive kategorije stanovništva, recimo migrantsku populaciju koja je dospjela u žižu javnosti i donatorskih intervencija?

Sanela Bešić (Foto: Udar)

Naša zabrinutost je u sljedećem: prije 2005.godine nisu postojale politike koje su jasno definisale rješavanje problema Roma u BiH kao zasebne kategorije. U našem radu smo se veoma često susretali sa činjenicama da je bilo jako teško da dođemo do podataka koliko su Romi kao najveća nacionalna manjina u BiH i kao najugroženija kategorija, bili korisnici nekih programa.  Mi smo u više navrata testirali upravo ovaj problem i rezultat je skoro uvijek bio isti. Evo jednog od mnogih primjera – na žalbu roditelja da njihova djeca nisu dobila besplatne udžbenike provjerili smo opravdanost njihove žalbe. Nakon razmjene informacija sa osnovnom školom i centrom za socijalni rad ispostavilo se da niti jedno dijete iz romske populacije koje je u stanju socijalne potrebe nije bilo na spisku. I to nije bio ni prvi ni zadnji slučaj. Na žalost, i danas u sklopu programa koji su za više kategorija stanovništva pa i za Rome, najčešće Roma nema kao korisnika tj. romska komponenta bude  nerealizovana, sa raznim opravdanjima i izgovorima.
I ovo će i u narednom periodu biti veliki problem jer direktiva EU je jasna – uključiti romsku komponentu u generalne politike, međutim, bez jasnih uputstava kako da se to obezbjedi, kako da se osigura da Romi na kraju zaista i budu korisnici ovih programa
 – upozorava Sanela Bešić.

(portal-udar.net)

IZVOR:T.U.Mrđa

TAGOVI: Dekada Roma  Orhan  Usein  OSCE BiH Roma Integration 2020 

 Salih Đuderija

Preuzeo: Evropske romske novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *